Sjene
Antonio Grgić
Performans, Zagreb, 2017.
Sjene – serija performansa iz koje je nastao prijedlog za zagrebački spomenik Shoa u formi sjena srušene sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu, 2017.
Antonio Grgić u brojnim svojim radovima, pa tako i u ovom projektu-prijedlogu, tematizira Istočnu Europu kao prostor najvećeg suvremenog ikonoklazma; riječ je o masovnom rušenju spomenika nakon 1989. godine koji je, kako često umjetnik ističe i kao teoretičar u svojim teorijskim tekstovima, bez presedana u suvremenoj povijesti. Naime, u seriji performansa Sjene umjetnik kroz performans grafitnim olovkama iscrtava sjene srušenih spomenika na mjestima na kojima su stajali prije nasilnog uklanjanja. „Iza performansa ostaje materijalni trag na pločniku u obliku nacrtane sjene koja je sama po sebi jedna vrsta spomenika, spomenik srušenom spomeniku. Ta iscrtana sjena srušenog spomenika na pločniku nestaje protokom vremena, i daje mogućnost posvješćivanja rupture u urbanom tkivu, nastale iznenadnim i nasilnim uklanjanjem spomenika i simboličkog sadržaja kojeg je sadržavao.“ (iz umjetnikova opisa projekta) Do sada je Sjene umjetnik iscrtao u nizu gradova Istočne Europe, od Berlina u bivšoj Istočnoj Njemačkoj do susjedne Bosne i Hercegovine. Prijedlogom za zagrebački spomenik Shoa u formi sjena srušene sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu, na parteru ispred mjesta gdje je stajala sinagoga, crnom bojom umjetnik je želio obojati sjenu srušene sinagoge kao da je zgrada još uvijek tu i da još uvijek baca sjenu na Prašku ulicu. „Time bi prolaznici, kako pješaci tako i putnici u tramvaju, svakodnevno prolazili kroz sjenu – ulazili bi u sjenu i izlazili iz nje. Stvarao bi se jedan začudan osjećaj prolaska kroz nešto nevidljivo, a ipak stalno prisutno“ (Grgić 2017). Sjenčanje bi, preko jednoga mjesta, spojilo dva vremena u jedno, čime bi se nastojala izbrisati agresija nad nestalim prostorom na kojemu se danas nalazi parkiralište i „arhitektonska rupa“ (Zagrebačku sinagogu srušila je NDH 1941.).
Suzana Marjanić
Antonio Grgić (Koprivnica, 1973.), diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Slobodni je umjetnik, a u umjetničkom djelovanju prvenstveno koristi urbani prostor kao umjetnički medij. Njegov su glavni interes urbane intervencije i performansi koji tematiziraju veze između ideoloških, socijalnih i osobnih psiholoških snaga u urbanom okruženju. Izlagao je na nizu domaćih i međunarodnih izložbi, samostalno i grupno. Autor je više urbanih plastika – Memorijalnog parka skulptura na mjestu ustaškog koncentracijskog logora Danica, Ljestve od zlata u Koprivnici i Zastave u Koprivnici. Autor je niza tekstova o teoriji umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija.
Literatura:
Grgić, Antonio. Sjene. Dostupno na: http://hulu-split.hr/izlozbe/grgic-antonio-sjene/
Grgić, Antonio. 2017. „Poetizacija prostora“. (Razgovarao Srđan Sandić). Dostupno na: https://vizkultura.hr/intervju-antonio-grgic/
Salamon, Jasna, Mirjana Vučković, Vesna Mišljenović. 2021. Likovna umjetnost: udžbenik likovne umjetnosti u četvrtom razredu srednje škole. Zagreb: Školska knjiga .
