Solarni tovar
Hrvoje Cokarić
Performans, Split, 2017.
Osnovni je cilj ovoga multimedijskoga projekta o primorsko-dinarskom magarcu, oblikovanoga kao umjetnost u zajednici, kako ističe Hrvoje Cokarić, asimilirati istinske umjetnike i životinju kojoj prijeti izumiranje na njezinu prirodnom staništu (a sve uz pomoć visoke tehnologije). Pritom, u opisu projekta, umjetnik navodi kako je njegov indirektan cilj da se u realizaciju uključi šira društvena zajednica (s naglaskom na djecu i mlade te socijalno najosjetljiviju skupinu društva – beskućnike). „Ovaj projekt čini korak u smjeru koji konkretizira odnos umjetnosti, tehnologije i života kroz umjetnost. Magarac-umjetnik i njegove ljudske kolege umjetnici, postat će ultimativni suprematisti.“ Tako je, u sklopu spoja magarca i tehnologije, Hrvoje Cokarić zajedno s Rambom Amadeusom promovirao performans Solarni tovar (2017) u okviru kojega je magarac na starinskom samaru nosio solarni panel, a sve u svrhu zaštite te izumiruće životinjske vrste.
Projekt ima nekoliko faza. Prvi je dio osmišljen iz umjetničke niše i oslanja se na zaštitu kulturne baštine, u okviru kojega tovar nosi set solarnih panela, opremu za audiovideo montažu i broadcast. Pritom bi multimedijalni umjetnici iz Hrvatske i inozemstva u rezidencijalnim boravcima s magarcima osmišljavali audiovideo radove koji bi se na kraju godine zajedno formirali kao mobilni muzej o magarcima. U drugoj fazi navedena bi se djela na magarcima i prikazivala. Drugi dio projekta umjetnici bi ostvarivali s beskućnicima na radionicama izrade autohtonih suvenira na temu magarca. Treća faza projekta odvijala bi se u suradnji s Gradskim kazalištem lutaka i odabranom javnom ustanovom na način da bi se na malom amfiteatru ispred Zoološkog vrta (u Splitu) producirale predstave za djecu i mlade s tovarima i glumcima/ glumicama kao izvođačima. Četvrtu fazu čini suradnja s dječjim vrtićima i osnovnim školama; riječ je o edukaciji o tovarima i o njihovoj morfološkoj i kulturološkoj bitnosti, posebice za Dalmaciju.
Dio projekta čini i kriptovaluta Towar(d) Euro, kriptovalutni algoritam koji ima svoje fizičko pokriće u pozlaćenom magarećem izmetu koji sadrži RF čip, u kojemu je pohranjena vrijednost valute u trenutku kupovine, datum proizvodnje, ime proizvođača, te kriptovalutni algoritam. Name, Hrvoje Cokarić s Vanjom Pagarom je osmislio i izniman suvenir koji turisti mogu ponijeti iz Hrvatske. U celofan su zapakirali pomno odabrani magareći izmet i na njega otisnuli pečat „Croatia“. Materijal za suvenire im svakodnevno „osigurava“ šest magaraca iz splitskog Zoološkog vrta, a pritom su iz vlastite ironijske pozicije osmislili i pozlaćeno „magareće govno“. Projekt žele postaviti kao temelj budućega Parka za autohtone dalmatinske životinje s obrazovnim i kulturnim sadržajem, kako u detaljnom opisu projekta iznosi Hrvoje Cokarić.
Suzana Marjanić
Kulturno umjetnička udruga Uzgon osnovana je 1998. godine s ciljem razvijanja i promidžbe suvremene umjetnosti, uz naglasak na izvedbene, audio-vizualne i interdisciplinarne umjetničke djelatnosti te produkciju nekomercijalnih stvaralačko-istraživačkih umjetničkih djela. Uzgon je osmišljen kao administrativna platforma za sekcije Fraktal Falus Teatar (kazališna grupa), Zidar Betonsky (glazba), Behemot (scenografija i lutkarstvo) i Resign (DTP, dizajn).
Hrvoje Cokarić (Split, 1974.), redatelj, umjetnik multimedije i umjetnik performansa s nizom zapaženih likovnih, izvedbenih i scenskih projekata. Predsjednik je K.U.U. Uzgon, autor filmske glazbe, multimedijalnih projekata i kazališnih predstava, kustos, aktivist u sklopu više lokalnih i nacionalnih mreža udruga, voditelj kazališnog kolektiva FFT/ Fraktal Falus Teatar (http://www.fraktalfalusteatar.com/). Zajedno s eksperimentalnim elektronskim sastavom Zidar Betonsky u periodu do 1996. do 2001. godine objavljuje dva glazbena albuma u nezavisnoj produkciji. Godine 2000. skupina radi glazbu za Bečku državnu operu Konzul. Novomedijski projekt Toward Euope provodi Udruga Uzgon u suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Splitu i Park šumom Marjan i brojnim lokalnim udrugama kako bi se primorsko-dinarski magarac spasio od izumiranja. Nekad je prenosio drva za ogrjev, vodu ili hranu, a danas bi solarni magarac prenosio Sunčevu energiju. Izvornik: http://sivazona.hr/events/towar-kuu-uzgon
Literatura:
Šušak Živković, Živana. 2015. „Cokarić se protivi stavu Zelenih Dalmacije: ‘Solarni magarac’ treba ostati na Marjanu!“. Dalmatinski portal. Dostupno na: https://dalmatinskiportal.hr/zivot/cokaric-se-protivi-stavu-zelenih-dalmacije-solarni-magarac–treba-ostati-na-marjanu/1920
Vipotnik, Matea. 2018. „Magareće govno: Jedinstveni suvenir iz Splita za spas ugrožene vrste“. Dostupno na: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/magarece-govno-jedinstveni-suvenir-stize-iz-splita-za-spas-ugrozene-vrste—513546.html
