Iz rječnika

Autor: Siniša Labrović
Izvodi: Siniša Labrović / Produkcija: Domino

 

Hrvatski jezični portal definira “rječnik”:

1. skupljene riječi i sklopovi riječi jednog ili više jezika uz objašnjenja njihove upotrebe i značenja [frazeološki rječnik; etimološki rječnik]
2. a. ukupnost riječi jednog jezika; leksik, rječništvo, vokabular b. jezična izražajna sredstva, riječi i način izražavanja određenog područja, osobe, kruga ljudi ili sl. [ulični rječnik; dječji rječnik; krležijanski rječnik; prostački rječnik]

U rječniku su riječi definirane značenjem poznatim govornicima tog jezika. Kreativna upotreba jezika mijenja ili nadograđuje osnovno značenje riječi. To posebno dolazi do izražaja u književnosti kada riječi u trenju s drugim riječima utječu jedne na druge. Rima je klasičan primjer takvog obogaćivanja. I kontekst je važan za značenje i vrijednosnu prosudbu neke riječi ili djela koje imenuje. Ubojstvo je predmet osude i pravnog progona, ali u ratu je slavljen onaj koji ubije (što više) neprijatelja. Politika je djelatnost koja bi trebala težiti uređivanju društva na korist što većeg broja pripadnika tog društva, ali smo svjedoci kako politika ne samo djelima nego i “kreativnom” upotrebom jezika često radi upravo suprotno. Ili su djela i riječi u raskoraku pa s vremenom riječi više ne znače ono što bi po definiciji trebale značiti, što utječe i na vrijednosne prosudbe i doživljaj stvarnosti. Zato diktatorski režimi, ali i neki nominalno demokratski, često perverzno mijenjaju jezik i značenje riječi. Dva klasična djela o takvoj jezičnoj praksi su “1984”, roman Georgea Orwella, i “Lingua Tertii Imperii” Victora Klemperera.

Performansom “Iz rječnika” podsjećam na značenje četiri riječi. Nadam se i da njihov odnos, kao i vrijeme i mjesto izvedbe, može obogatiti njihovo primarno značenje.

 

Siniša Labrović rođen je 1965. u Sinju. Godine 1997. diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vizualnim umjetnostima počeo se baviti 2000. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u Galeriji Otok u Dubrovniku. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama, izvodio akcije i performanse, kao i urbane intervencije u Hrvatskoj, u Dubrovniku, Zagrebu, Zadru, Puli, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Osijeku, Poreču i inozemstvu, u Novom Sadu, Beogradu, Ljubljani, Grazu, Carlisleu, Reykjaviku, Regensburgu, Dundeeju, Istanbulu, Parizu, Kopenhagenu, Bruxellesu, Veneciji, Budimpešti, Berlinu, Dresdenu, Beču, Bratislavi, Pragu, New Yorku, San Sebastianu, Lodzu. U 2005. privukao je pažnju svjetskih medija (kao što su Reuters, BBC, Ansa, New York Post, Guardian, Times, NBC, ABC) svojim radom Stado.org ( Flock.org), u kojemu su ovce bile natjecateljice u reality showu. U 2007. godini za video Obiteljski dnevnik osvojio je treću otkupnu nagradu na prvom T-HT/MSU natječaju u Zagrebu. Slobodna Dalmacija je performans Gloria izveden na splitskoj rivi proglasila jednim od pet najboljih kulturnih događaja u Dalmaciji tijekom 2007. godine. U 2010. godini na 16. Međunarodnom festivalu kazališta – PUF u Puli osvojio je nagradu Vjetar za izvedbu performansa Gloria. Radovi mu se nalaze u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Umjetničke galerije u Dubrovniku, kao i u privatnim kolekcijama. Izlagao na 11. Istanbulskom bijenalu 2009. god. Predstavljao Hrvatsku na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. god. zajedno s Pulskom grupom, Hrvoslavom Brkušić, Igorom Bezinovićem i Borisom Cvjetanovićem.

 

Sufinancirano sredstvima programa Kreativna Europa Europske Unije u okviru projekta suradnje ACT: Art, Climate, Transition.