Zona sumraka
Krešo Mustać
Performans, živa skulptura, Čakovec, 1987.
Performans, živu skulpturu Zona sumraka iz 1987. godine nakon Čakovca Krešo Mustać pokušao je izvesti i u Rijeci, na Gradini Trsat, ali ga je, nažalost, u tome spriječila ondašnja politička elita s obrazloženjem da svojim činom aludira na propast socijalističkoga uređenja i tadašnje države te kao takav, rad nije za javno izvođenje. Išlo se tako daleko da su upozorili direktora komunalnog društva Kozala, koje upravlja grobljem, da će dobiti otkaz ako umjetniku ustupi mrtvački sanduk na korištenje. Naime, u navedenom je performansu, točnije, živoj skulpturi, umjetnik nepomično ležao u mrtvačkom sanduku dva sata na središnjem čakovečkom Trgu. Krešo Mustać kao umjetnik 80-ih u svojim je izvedbenim radovima potencirao izvedbu živih slika/skulptura ili kako je sâm znao apostrofirati – statičnu energiju.
Suzana Marjanić
KREŠO MUSTAĆ (Zagreb, 29. svibnja 1963.) od 1980. živi u Rijeci. Prvi performans Poslije mraka izvodi 1986. godine, a krajem 1989. svojevoljno prestaje s javnim umjetničkim djelovanjem (performans Striptiz izvodi 30. prosinca 1989.), ali nakon petnaest godina samovoljne umjetničke “neaktivnosti” ponovno se aktivira performansom Trčanje kroz vrijeme (1963.–1985.–1989.–2004.) u neformalnom dijelu FONA-e pod nazivom ”Riječki angažman” 2004. godine. Iste je godine ponovno pokrenuo Val – list za kulturu mladih u izdanju riječkog M.M.C.-a. Osnivač i vlasnik časopisa za marketing Auto Burza. Mediji su posebno zabilježili njegov performans Kavez slobode (1988), zatim performans Nova godina na Korzu (1987./1988.), Trčanje kroz vrijeme (1963–1985–1989–2004) (2004.), Pušenje (2006.), kao što je ostao zamijećen i po kaznenoj prijavi u „slučaju zastava“ kad je i izjavio „ako je rezanje hrvatske zastave umjetnički čin, onda je i kaznena prijava umjetnički čin“. Naime, Emil Hrvatin aka Janez Janša, u sklopu izložbe Život (u nastajanju), održanoj na festivalu Zoom u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 2010. godine, publici uz nekoliko uputa, a jedna je od njih bila i ova – „Sram vas je vašeg naroda, uzmite škare i režite zastavu“ – ponudio škare, i naravno da su se neki pritom odvažili, osmjelili da razrežu hrvatsku zastavu s obzirom na to da se srame države u kojoj je, među ostalim, u to doba bilo 323 722 nezaposlenih. Izuzetno je aktivan na Facebook stranici gdje svakodnevno pomno ispisuje posvete zaslužnim osobama.
Literatura:
Riječke devedesete. 2006. (tekst: Branko Cerovac … et al.). Rijeka: MMC.
Marjanić, Suzana. 2014. Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Bijeli val, Školska knjiga.
Mustać, Krešo. 2004. Trčanje kroz vrijeme (1963–1985–1989–2004). Rijeka: MMC, Galerija O.K.
Mustać, Krešo. 2011. Vizualna higijena. (samizdat).