Lala Raščić: Tepsijanje – Počimalja (2022–). – egzoneracija tradicije
Zagreb
Muzej grada Zagreba, 2022.
Projekt Počimalja (2022–) temelji se na umjetničinom interdisciplinarnom istraživanju, rubne, folklorne ženske glazbene prakse – tepsijanja za koje se kao krovna pripadnost ističe da pripada u bosanski, odnosno balkanski folklor (Bosna i Hercegovina, Sandžaka, Crna Gora, Kosovo i Srbija). Riječ je o pjevanju uz okretanje plitke bakrene tepsije koje i danas prakticiraju uglavnom žene, a poteklo je iz patrijarhalnih sredina gdje se javno žensko muziciranje uz instrument u pravilu nije odobravalo. Zbog toga žene često posežu za kućanskim predmetima u privatnim prostorima (kuća kao izvedbeni prostor), koristeći ih kao pratnju uz pjesmu. Tu praksu umjetnica Lela Raščić tumači kao autentičan izričaj potisnutog ženskog subjektiviteta i protofeminističku gestu. Navedeno istraživanje umjetnica određuje kao „Egzoneraciju tradicije“ u okviru koje izučava tradicijske forme i kritički se postavlja prema idejama folklorizma kao sredstvima, kako ističe „re-patrijarhalizacije i neo- tradicionalizacije društva, te promišlja evoluciju tradicijskih formi oslobađajući ih od normiranog kulturnog konteksta“. Dok se tepsijanje održava zahvaljujući vizualnoj privlačnosti u folklornim koreografijama kao i radi jednostavnosti izvedbe, umjetnica se fokusira na njihove akustičke specifičnosti (umjetnost buke) ove prakse kao i na prethodna istraživanja etnomuzikologa/inja i folklorista/ica (posebno ističe rad Ive Nenić). Vlastito iskustvo tepsijanja usvaja i doživljava kroz suradnju s Azrom Pondro, kazivačicom, tepsijašicom i počimaljom – onom koja otpočinje pjesmu. Tako smo 3. prosinca 2022. u Muzeju grada Zagreba mogli pogledati novi akustički performans, scensko-zvučni projekt koji je izvedbeni nastavak umjetničine izložbe Smijeh Meduze (Galerija Nova, kustosica Ana Dević/WHW, 2022). Riječ je o umjetničinoj izvedbi tepsijanja koje je koncipirala u suradnji s udrugom Domino koji 2022. godine obilježava 20 godina Queer Zagreb festivala. Pritom 2021. godine pokrenuli su i novu programsku liniju Etno Queer, u okviru koje je umjetnica osmislila izvedbu tepsijanja kao kritički i feministički pristup rada na tradiciji i s tradicijom. Umjetničinim pojašnjenjem o tepsijanju za čije je istraživanje dobila poticaj u knjizi antropologinje i etnomuzikologinje Ive Nenić Guslarke i sviračice na tradicionalnim instrumentima u Srbiji: identifikacija zvukom (2019): „Ta je praksa dosta atraktivna pa se tako pojavljuje na priredbama folklora samo kao vinjeta, izmještena iz originalnog konteksta i funkcije. Tepsijanje vidim kao platformu koja otvara polje za problematizaciju raznih pojava suvremenog društva koje svoje korijene vuku iz prošlosti: već od spomenutog “zašto nema žena guslara” (a ima ih) do folklorizacije i problema suvremene reprezentacije običaja i folklora, do toga zašto odstupanje zapadne tonske ljestvice nazivamo diskordijom, do pitanja instrumentalizacije tradicije od strane moći, tj. kolonizatorski odnos prema tradiciji te pokušaj oslobađanja iste.“ (Raščić 2022)
Suzana Marjanić i prije svega istraživački rad same umjetnice
Biografija:
Lala Raščić (1977., Sarajevo; živi i radi u Sarajevu i Zagrebu) je medijska i izvedbena umjetnica čiji su interesi ukorijenjeni u načinima izvedbe teksta, što se očituje njezinim zanimanjem za tradicijske i suvremene prakse pripovijedanja, usmene povijesti i umjetnost monodrame. Većina je umjetničinih projekata istraživačkog karaktera. Umjetnica gradi svoj umjetnički narativ oko pitanja feminizma, povijesti, novih čitanja tradicije i mapiranja njezinih tragova u današnjoj svakodnevici. Lalu Raščić lako se može zamisliti kao počimalju (ona koja započinje pjevanje; grlovođa, grlovoditeljica), kao autoricu koja tradicijske, folklorne prakse tumači iz feminističke niše i time ih upisuje u nova čitanja.
Izvori:
Raščić, Lala. 2022. „Tepsijom protiv tradicije“. (Razgovarala Josipa Lulić). https://voxfeminae.net/kultura/tepsijom-protiv-tradicije/
Jakšić, Jasna. 2019. „Staging Gorgo“. Dostupno na: https://lalarascic.files.wordpress.com/2019/08/staging-gorgo_engfinal.pdf
„Međuprostori ženske emancipacije“. Dostupno na: https://vizkultura.hr/meduprostori-zenske-emancipacije/
Šimunović, Ružica. 2016. Tijelo u dijalogu: ženske performativne prakse u Hrvatskoj, Zagreb: Durieux, Hrvatska sekcija AICA.
