U ovogodišnjem izdanju Noći performansa, 2. 7. na različitim lokacijama u gradu sudjeluju: Nikolina Majdak (Podržavam, Prolaz sestara Baković; 18-20 h), Igor Zenzerović (Studija jednog zagrljaja, Cvjetni trg; 17-16:59 (24 h), Mirjana Đan (Srbin, Ciganin, Peder i Musliman, Cvjetni trg: 18:15 i 19:15 h), i Božidar Katić (Nothing lasts… But nothing is lost, MUO; 11-19 h (cjelodnevno), Josipa Bubaš (Ljepota, Galerija Šira; izvedba u 18:30 i 19:30 h). U bilo kojem od ovih termina moći ćete vidjeti radove odabranih umjetnika, a organizirina je i vođena tura koja će nas voditi kroz svih pet performansa, a trajati će od 18 do 19:45 h.
Za vođenu turu prijavite se na mail: udrugadomino.marketing@gmail.com
Božidar Katić: Nothing lasts… But nothing is lost
Performans: Nothing lasts… But nothing is lost
Autor: Božidar Katić
Vrijeme i mjesto održavanja: 11-19 h, Muzej za Umjetnost i Obrt
Vođena tura: 18:00-18:15 h
Performans pod nazivom Nothing lasts… But nothing is lost je nastavak umjetničkog i kustoskog projekta, Oberflächenunterstützung kojeg je najbolje opisati u odnosu prema svakodnevnom životu/radu, propitujući uvjete suvremene umjetničke produkcije, započetog u 2018. u Berlinu.
Projekt se fokusira na shizofrenične radne i životne uvjete umjetnika i nastoji obraniti još uvijek neutralne prostore za umjetničku produkciju suprotstavljajući se agresivnoj gentrifikaciji velikih europskih gradova. Obavljanje svakodnevnog posla, često potplaćenog, te rad pod sumnjivim ugovorima i otuđenje od vlastite umjetničke prakse je bez sumnje temeljno iskustvo koje dijeli većina današnjih umjetnika.
Oberflächenunterstützung koristi status quo kao polazišnu točku kako bi negirao granicu između svakodnevnog napora pri zarađivanju novca i umjetničkog rada, kontaminirajući jedno područje života s drugim. Projekt se odvija na različitim gradilištima, gdje je umjetnik trenutno zaposlen, te ih pretvara u privremene umjetničke studije i izložbene prostore.
Privremena umjetnička djela, proizvedena gotovo isključivo materijalom na gradilištu, djeluju u jednu ruku kao eskapistički, ali snažni komentari, kao prekidi i narušavanja radnih uvjeta u kojima se stvaraju. S druge strane, uvjeti rada postaju dio umjetničkog djela i dobivaju specifičnu formu i vidljivost unutar njih.
U ulozi umjetnika, kustosa, redatelja, producenta i sl., Božidar Katić ima slobodu komentirati, šaliti se, ispitivati zahtjeve svakodnevnih radnih i životnih uvjeta, te ih kritizirati sa velikom dozom humora.
Josipa Bubaš: Ljepota
Performans: Ljepota
Koncept, izvedba: Josipa Bubaš
Video: Tomislav Čuveljak / isječak iz filma American beauty
Vrijeme i mjesto: izvedbe u 18:30 i 19:30 h, Galerija Šira
Vođena tura: 18:30-18:45
Ljepota je likovno – izvedbeni čin koji se poigrava temom ljepote, upotrebljivosti i prezasićenosti. Spajajući nekoliko postupaka, smješta temu u širi, suvremeni kontekst, koristeći različite reference i prevodeći ih kako bi uspostavile značenjski obrat. Video, najlonske vrećice, ispunjavanje prostora, traženje ljepote u običnom, likovni čin u galerijskom prostoru, izvedba objekta i objekt izvedbe spajaju se u cjelinu koja graniči između ljepote i upozorenja, te dotiče neizbježna pitanja današnjice.
Josipa Bubaš
Članica AICA-e, ULUPUH-a i UPUH-a i HZSU-a. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanističke znanosti Sveučilištu Zadru s temom Tjelesnost izvedbe i izvedba tjelesnosti. Objavila je stotinjak tekstova na HRA3, u emisiji Triptih, te u različitim stručnim časopisima i na portalima, te sudjelovala na konferencijama. Redovno surađuje s Galerijom Događanja gdje objavljuje predgovore izložbama. Kurirala je Performans Art Festival u Osijeku 2019. godine, a kao vanjska suradnica predavala je kolegij Povijest umjetnosti na ADU.
Kao izvođačica i koautorica sudjelovala je u različitim projektima. Sudjelovala je u EU projektima . Od 2012. godine bavi se i autorskim radom. Izvela je niz performansa na festivalima te u galerijskim, muzejskim i javnim prostorima. Radila je kao vanjska suradnica za Kulturu promjene SC-a, kao pripravnica u MSU, vodila je Galeriju Događnja i surađivala na Kustoskoj platformi. U sklopu Dominovog ciklusa Budućnost političkog performansa povodom predsjedanja RH Vijećem EU realizirala je online participativni projekt Trokut#2 koji se bavio demografijom, odnosno pitanjem utilitarnosti ženske seksualnosti, a u sklopu programa Ženski životi glasnije (Domino i EPK) izvela je performans Uranjanje koji je tematizirao slojeve društvenog normiranja upisanih u žensko tijelo.
Nikolina Majdak: Podržavam
Performans: Podržavam
Izvode: Nikolina Majdak i Adriana Josipović
Vrijeme i mjesto: 18-20 h, Prolaz sestara Baković
Vođena tura: 18:50-19:00 h
Rad želi tematizirati nedostatak junaštva i ekstremne hrabrosti u svakodnevnom životu suvremenog društva (barem onog neposrednog okruženja), pa tako i mom vlastitom – prazninu između vlastitog nejunaštva i junaštva mladih djevojaka Baković nadomještam knjigama, praksu teorijom.
Osim ovoga, pretvarajući se privremeno u živu karijatidu, nastojim simbolički pokazati situaciju u kojoj je grad nakon potresa ostao kao “teret” na glavama ljudi, svojih građana, koji ga takoreći pridržavaju da ne padne, prepušten na milost i nemilost okolnostima.
U trećoj liniji, podržavam Nezaborav – na antifašistički Zagreb i ljude koji su ga učinili takvim, a koji su nam uvijek iznova potrebni.
Nikolina Majdak
Osobito u izrazu gajeći tehniku kazališnog klauna i fizičkog teatra kao izvođačica sudjeluje u mnogim (nezavisnim) kazališnim produkcijama, te performansima i uličnim predstavama, s kojima je gostovala po čitavoj Hrvatskoj i svijetu (od Rusije i Kine, do Meksika, SAD-a, Francuske, Belgije itd). Samostalno i kroz suradnju s umjetničkim organizacijama i udrugama već godinama djeluje na području nezavisne kulture, najvećim dijelom na području cirkusko-kazališne scene.
Vodi razne radionice pokreta, te cirkuskih vještina za djecu i odrasle.
Od 2015. do 2020. godine asistirala na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, kod profesora Mladena Vasaryja, na Katedri za scenski pokret.
Dulji niz godina surađuje s Kućom Ekstremnog Muzičkog Kazališta D.B.Indoša, sudjelujući u mnogim njegovim predstavama (“Antiedip”, “Cefas”, “Hauka molekula”, “Var 19”, “Kašalj čovjek”). Sudjeluje u brojnim uličnim predstavama i ima svoj solo ulični cirkuski komični show “Niske pobude i visoke pete”. U suradnji s Kazalištem Mala scena i Triko Cirkus Teatrom ostvarila uloge u igranim i nagrađivanim predstavama za djecu i odrasle (“Iglica”, “Mala vještica”, “Crna Petra”, “Slavuj”, “Dvije i pol sestre”, “Kaleidoskop” itd).
Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. 2020. osniva umjetničku organizaciju Cirk Pozor (Cirkusom Inspirirano Rubno Kazalište Pozor).
Igor Zenzerović: Studija jednog zagrljaja
Performans: Studija jednog zagrljaja
Autor: Igor Zenzerović
Izvode: Igor Zenzerović i Dora Brkarić
Vrijeme i mjesto: 17-16:59 h (23′ 59”), Cvjetni trg (kod cvjećarne)
Vođena tura: 19:00-19:15 h
Studija je rezultat voajerističkog promatranja iz tramvaja, rezultat događaja koji nestaje, rezultat doslovnog shvaćanja poezije Emily Dickinson, rezultat udaljenosti. Intervencijom očuđavanja performansom dugog trajanja, dva se performera u zagrljaju sukobljavaju sa suvremenim tehnologijama udaljavanja i ubrzavanja. To su službene strategije koje postavljaju udaljenost i vrijeme kontakta: podređene imperativom hiper-produkcije hiper-slike u hiper-vremenu. To je par koji se ljubi pri ponovnom susretu, to su bliski prijatelji koji se dugo nisu vidjeli – to su ljudi koji premošćuju distancu. U tom ozračju akceleracije, u samom centru panoptikuma, naum performera je probuditi unutarnji krajolik prolaznika svakodnevno viđenom gestom zagrljaja. Gestom pozitivne intime istaknuti i iskoristiti ludičku i subverzivnu (vremensku) moć dugog zagrljaja za stvaranje afektivne temporalnosti unutar akcelerativne logike svakodnevnice. Poetska intencija performansa mora biti stvaranje (ne)primjetnog liminoidnog kristala prostora i vremena, trenutka refleksije, reminiscencije i reakcije u promatraču u prostoru gdje je hobbesijanska ekonomija pogleda pravilo.
Igor Zenzerović
Rođen u Puli 1990. god. Studirao u Rijeci (BA Cult.stud.), Zagrebu, Beču i Ljubljani (Comp.lit i Cult. Anthr.). Kao dječak svirao po lokalnim garažnim bendovima. Skladao i producirao hommage Johnu Cageu (2011. MSUI, Pula), Stepen zvuka za osam izvođača (2012. Bienale Quadrianalle, MMSU Rijeka), Zvukovi u poeziji (Zbirka zvukovne poezije 2020.). Piše poeziju a zajedno sa Dariom Vugerom piše, uređuje i tiska post-situacionistički fanzin Klinika! (Ivanić Grad). Prvi performansi su umjetničke intervencije u prostor koje autor/performer odbija zabilježiti. Među novijim radovima sljedeći su prihvatljivi: Žive slike (Rijeka, Zagreb, Beč, 2009. – 2014.), Performans u ponoć preimenovanja trga (Zagreb 2017.) Antiteatar u kući bez krova – Abort(us)(2017., Pula), Aha-sfera – lecture performance (2018., Pula), (A)Live!- novi mediji. Izlagao je na nekolicini skupnih izložbi sa svojim vizualnim performansima. Interesi su mu post-dramsko i dramsko kazalište, suvremena glazba i eksperimentalan film. Organizator i autor je sedam Predvečeri poetike eksperimentalnog književnog foruma participativnog, sinkronog i reaktivnog čitanja na kojem gostuju razni pjesnici/pjesnikinje i performerice/performeri. Živi u Puli a trenutačno u suradnji sa galerijom Poola, radi na trodnevnom durational performansu na temu ‘gradskih legendi’.
Mirjana Đan: Srbin, Cigan, Peder i Musliman
Performans: Srbin, Cigan, Peder i Musliman
Autorica: Mirjana Đan
Vrijeme i mjesto: izvedbe u 18:15 i 19:15 h, Cvjetni trg (kod Pravoslavne crkve)
Vođena tura: 19:15-19:45 h
“Srbin, Cigan, Peder i Musliman” slavi zajedništvo njegujući različitost i individualnost te odaje počast žrtvama i preživjelima predrasuda i diskriminacija.
Brodski je govorio da odabrati nešto što privlači druge samo naglašava vulgarnost izbora. Vjerujem da poezija treba uzburkati slušatelje, suočiti ih s vlastitim predrasudama i strahovima u želji da ih razbije te iznova sastavi plemenitim osjećanjima jedinstva, ljubavi, milosta i oprosta. Pozivam ljude da se oslobode stega konzervatizma, konformizma i moralne revitalizacije i da se kroz poeziju i muziku prepuste ljubavi. Ljubav je “najsjajnije stanje euforije”, jer osvještavanje kapaciteta vlastite ljubavi omogućava nam da je osjetimo u svim njezinim pojavama.
Autori stihova: Adnan Lugonić, Bojan Krivokapić, Kujtim Paçaku, Miroslav Antić uz muziku i pjesme Šabana Bajramovića
Mirjana Đan
Rođena u Novom Sadu, umjetničko obrazovanje stiče u Sarajevu, a trenutačno živi i djeluje na otoku u sjevernojj Dalmaciji. U svakodnevnom govoru služi se ikavicom, ijekavicom, ekavicom i muzikom. Voli poeziju, drveće, migrante, nacionalne manjine, homoseksualce, autonomiju maternice, invalide, osobe sa psihičkim izazovima, napuštene životinje i nezbrinutu djecu. Možete je prepoznati u mozaicima od recikliranog materijala duž Jadrana, u kazališnim predstavama u Istri ili u autorskom filmu “Redikul” doživjeti dalmatinski duh koji ljubi.
Financirano sredstvima Zaklade Kultura nova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Sufinancirano sredstvima programa Kreativna Europa Europske Unije u okviru projekta suradnje ACT: Art, Climate, Transition.
