Queer kao ideja i prostor identifikacije započeo je u jeziku. U početku zaista bijaše riječ. Povodom 20. godišnjice Queer Zagreba koju obilježavamo tijekom 2022. godine, pozivamo vas da se prijavite na dvomjesečnu radionicu poezije kod Betine Ilić Grički i Anete Vladimirov.

Radionice podrazumijevaju osam susreta od kojih će se jedan odigrati u vanjskom prostoru. Participacija je 300 kn. Svaka će trajati 2 sata i 30 minuta i održavat će se subotom u terminu koji će se dogovoriti na prvom susretu 22. siječnja 2022. u prostoru udruge Domino, u Petrinjskoj 38.

Svi koji se žele igrati i posvetiti jedan dio svog vremena pisanju/slušanju/disanju poezije mogu poslati svoje prijave uz kratka obrazloženja motivacije do petka, 14. 1. 2022. na:

betina.ilic@gmail.com

vladimirovaneta80@gmail.com

Betina Ilić Grički i Aneta Vladimirov pripadaju sve većem krugu pjesnika i pjesnikinja koji kroz radioničarski rad otkrivaju svoj umjetnički impuls. Dosadašnja životna iskustva oblikovala su ih u smjeru eksperimentiranja i istraživanja poetskog u drugim sferama umjetnosti jednako kao i u svim drugim manje ili više životnim formatima koji mogu zadovoljiti potrebu za smislom. U godini pandemije susrele su se na radionici poezije u CeKaPe-u kod Olje Savičević Ivančević i nastavile potom skupa kod Ivane Bodrožić. Njihove su pjesme našle svoje mjesto u zajedničkog zbirci poezije “Na početku novog kruga”. Betina je također autorica pjesničke zbirke “Bilješke iz Petrove šume” koja je nastajala u isto vrijeme kad i nagrađivani animirani film „Petrova šuma“ napravljen prema njenoj kratkoj priči. Aneta je autorica i pjesničke zbirke “Pakao ne možeš poljubiti da prođe”.

U filmu Ermanna Olmija “Stablo za klompe” ova se imena Aneta i Betina pojavljuju u ulogama dvaju sestara koje uslijed neimaštine svoje bergamske familije moraju u sirotište. U tim su se likovima, kao i u začudnosti njihovog dijalekta, pronašle istoimene voditeljice i sada su u potrazi za još osam likova sa kojima se žele okušati u poetskom kolektivnom eksperimentiranju kroz književnu, ali i filmsku umjetnost, kao i u istraživanju vlastitog jezika bez pritiska izvrsnosti ili čudesnosti – riječ po riječ.

Autentičnu priliku za to imaju u okviru proslave dvadeset godina Queera kao mjesta susreta i potaknute radoznalosti. Osmero polaznika i polaznica će u prostorijama, dostupnim svima neovisno o ograničenjima i potencijalnom invaliditetu, imati priliku učiti, istraživati, pisati i igrati se sa sobom kao i sa drugima ili rečeno pjesmom samo za Queerov rođendan:

Bit ćete gladni siti

bučni tihi

ne nužno tim redoslijedom

Bit ćete na koncu konca

emancipirani od neutralnog

Pronaći ćete svoj mali sram

tražiti pokret izvan živčanog sustava

leđa će vam okrenuti leđa

i na njima izrast će treće oko

koje ćemo po rođenju pokriti i

ostati u mraku

i na kraju

koji odbija pristati na samog sebe

taj mrak staviti na stol i

početi pisati

Aneta Vladimirov je rođena krajem 1980. godine. Završila je sociologiju u Beogradu. U Zagrebu živi od 2011. godine. Profesionalno se bavi razvojem kulture sjećanja iz perspektive manjinskog iskustva kao jedne od najsnažnijih i istovremeno najugroženijih platformi za sustavno poticanje empatije. U kulturno-umjetničkom radu pronalazi obrasce razvoja učenja o teškim kolektivnim i individualnim iskustvima. Umjetnost otvara mogućnost prenošenja znanja o traumi bez retraumatiziranja. Utoliko uz književnu, filmska umjetnost predstavlja jedno od njezinih najvažnijih područja inspiracije. Ljubiteljica je radionica poezije koje omogućavaju dijeljenje vrlo intimnih iskustava pisanja bez trivijaliziranja ili misftificiranja samog procesa. Posebno joj je važan aspekt razvoja publike koja može odrastati upravo kroz participiranje u kreativnim procesima. Blisko joj je muzičko naslijeđe Balkanskog poluotoka i jugoslavensko radničko nasljeđe. Bezuspješno pokušava odgonetnuti kako priuštiti zdrave zube (bilo nove bilo stare) i zdrave kućne ljubimce. Autorica je zbirke pjesama “Pakao ne možeš poljubiti da prođe” i suautorica zbirke pjesama “Na početku novog kruga”.

Betina Ilić Grički, rođena 1975. u Njemačkoj, (otvorena za sva pitanja o događajima u međuvremenu) od 2004. živi i radi u Zagrebu kao odgojiteljica u dječjem vrtiću. Iza sebe ima nekoliko propalih bendova, što ne znači da neće upropastiti još koji. Autorica kratke priče “Petrova šuma” po kojoj je Martina Meštrović napravila istoimeni animirani film koji je više puta nagrađivan. Objavila pjesničku zbirku “Bilješke iz Petrove šume” (2018.) koju je oblikovala Irena Frantal, u izdanju Kreativnog sindikata. Autorica pet grama pjesama u zajedničkoj zbirci “Na početku novog kruga” (2021.) u izdanju CeKaPe-a. Autorica kratke priče “Šećer za kraj”, objavljene u zbirci Decameron 2020. Polaznica radionica proze i poezije kod Milene Benini, Olje Savičević Ivančević i Ivane Bodrožić. Tri godine bila članica ansambla Fasade, pri Atelieru ZKL-a, pod vodstvom Krune Tarle s ciljem istraživanja alternativnog kazališnog jezika (kazalište poetskih slika). U djetinjstvu maštala da je dječak.

Fotografija: Moon Martina Zelenika – Receptilum