Queer vizualna antropologija 2023. – Antropolozi i umjetnici na istraživanju u Lici i Zadarskom zaleđu!
Kako promatrati antropologiju jednog podneblja, čija je baština često zapostavljena, potiskivana i zaboravljena?
Udruga Domino zajedno s Vizantropom iz Beograda i udrugom Tara iz Like, te u partnerstvu sa Srpskim narodnim vijećem, organizirala je još jedan queer antropološki izlet u potrazi za ikonama, ritualima i tradicijom ličkog podneblja i zaleđa Zadra u istraživanju queer vizualne antropologije.
Nakon smještaja u mjestu Jezerce u Lici, naši istraživači zaputili su se u Kulu Jankovića, nevjerojatan primjerak zaboravljene i maltene odbačene baštine u Islamu Grčkom, u zaleđu grada Zadra. Kulu Janković danas sestre Nataša Desnica Žerjavić i Olga Škarić nastoje spasiti od zaborava. Još od uništenja Kule nakon 1995. godine sestre pomalo rade na rekonstrukciji njezinih prostorija, poput rekonstrukcije etnografske kuhinje s bezbroj vrijednih tradicionalnih kuhinjskih predmeta, ili rekonstrukcije bogate obiteljske biblioteke. Kula Janokovića pripadala je Stojanu Jankoviću, junaku koji je pobjegao iz turskog zatočeništva, a uz to je i rodno mjesto Vladana Desnice, što njezinu bibliografsku i historiografsku zbirku, kao i povijest i sadašnjost, čini izuzetnom.
Po povratku u Jezerce za naše polaznike udruga Tara organizirala je radionicu pletenja nakurnjaka, tradicionalnog ličkog donjeg veša namijenjenog muškarcima. Nakurnjaci su postojali, navodno, u gotovo svakom hladnijem predjelu naše regije, a njihov se značaj mijenjao, i izgubio tijekom godina. Nekolicina žena okupljenih u udrugu Tara odlučila je revitalizirati ovu tradiciju i otvoriti je i mladim vunenim entuzijastima.
Nakon praktične radionice polaznici su se posvetili jednoj posebnoj resi – “Dugoj resi”, odnosno eksperimentalnom dokumentarnom filmu čije autorstvo potpisuje Škart iz Beograda. Od resa na tepihu, do šalova i ukrasnih resica za kvake na vratima – Škart je u ovom je filmu kroz cijelo područje bivše Jugoslavije popratio čitav niz vizualno antropoloških dragulja vezanih uz voljene rese i resice.
Posljednji dan istraživanja polaznici su se, uz stručno vodstvo Sonje Leke iz udruge Tara, uputili na Plitvička jezera, a potom na napuštenu, glomaznu vojnu bazu Željava – još jedan izvanredan primjer zaboravljene prošlosti i potencijalno zapuštene ostavštine ovih krajeva. O njezinoj veličini i značaju polaznicima je ponovno govorila Sonja, koja danas stanuje u Ličkom Petrovom Selu nadomak Željave i postavlja konstantno isto pitanje – zašto od nečega bježimo, zašto našu baštinu ne učinimo našom i ne koristimo svaki njezin aspekt – kako bi, primjerice, stanovnici Ličkog Petrovog Sela mogli živjeti Željavu koju je u našem pohodu od tek sat vremena posjetilo preko 50-ak ljudi, gdje se održavaju ulične auto utrke, no gdje nikome ne pada na pamet nešto očistiti, rekonstruirati, i uklopiti, ako ništa, u kakav muzejski okvir.
