Vezana za drvo
Vlasta Delimar
Akcija, Trg Petra Preradovića, Zagreb, 1985.
Na gradskom trgu stojim privezana za drvo. Odjeća mi je razderana, šminkom su mi napravljene masnice po licu i tijelu. Ovim riječima Vlasta Delimar opisuje performans koji je izvela u strogom centru grada, u pješačkoj zoni (tada još uvijek) živopisnog trga poznatog pod lokalnim nazivom Cvjetni trg. Umjetnica je rekreirala drastičan prizor kažnjavanja žena poznat tijekom cijele (civilizirane) povijesti, a na žalost još uvijek prisutan i moguć. U tradicionalnoj raspodjeli rodnih uloga ženi je namijenjen podređeni položaj, ona je drugotna kako se i danas i ovdje može čuti. Patrijarhalni društveni sistem funkcionira kao sistem represije i otvorenog nasilja koje vrlo često ostaje nekažnjeno. U drugom performansu (Draga Vlasta, izveden u Galeriji Događanja u Zagebu 1985. godine) umjetnica suočava promatrača s još brutalnijim prizorom: ona inscenira mjesto zločina, silovanu i ubijenu ženu. Vlasta Delimar u svojim radovima (performansi, fotografije, kolaži, objekti, instalacije) snažno iskazuje otpor tradicionalnom patrijarhatu i ulozi žene u takvom društvu. Čini to drsko i neuvijeno; njeni radovi moćan doprinos antidogmatskoj emancipaciji i zalaganju za osobnu slobodu.
Darko Šimičić
VLASTA DELIMAR (1956., Zagreb) najznačajnija je hrvatska performerica, beskompromisna u kritikama ideologija kojima se bavi u svojoj umjetničkoj karijeri započetoj ranih 70-ih. Nagradu Sedam sekretara SKOJA zaprimila je 1986., a od 2005. do 2015. bila je voditeljica umjetničke organizacije “Moja zemlja, Štaglinec” i međunarodnog performans festivala koji se održavao u Štaglincu kraj Koprivnice. Jedna je od ključnih figura koje su definirale suvremeni performans kroz prizmu vlastitog tijela kao medija i sadržaja – ženskog, golog tijela koje u suvremenom društvu još uvijek ne prestaje biti točkom kontroverze. Istražujući u svom radu feminitet, muško-ženske odnose i stadije životnog ciklusa – od mladosti i žudnje preko partnerstva i majčinstva sve do starenja – u javni prostor iznosi autobiografske narative koji propituju razgraničenja javnog i privatnog i normative politika identiteta. Članica je HDLU-a.
