Osunčana mjesta
Zoran Pavelić
Performans, Virtualni muzej Dotrščina, 2017.
U organizaciji Virtualnog muzeja Dotrščina, Zoran Pavelić je 2017. godine osmislio rad Osunčana mjesta. Performans je izveden 23.09.2017., u podne, povodom Svjetskog dana mira, a s ciljem „vraćanja parka Dotrščine u kolektvnu memoriju“ Zagreba, kako je navedeno u intervjuu s umjetnikom na tportalu 20.09.2017. Spomen park Dotrščina mjesto je masovnog stradanja za vrijeme fašističke okupacije, no u novije je vrijeme, između ostalog i zahvaljujući povijesnom revizionizmu, palo u zaborav. Lokacija nije posebno označena, i pala je u zaborav, čime se simbolički, godinama, antifašistička povijest, zanemaruje i prešućuje. Virtualni muzej autorski je projekt Saše Šimprage pokrenut 2012. u sklopu programa kulture sjećanja Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, koji ima za cilj vratiti lokaciju u kolektivno sjećanje. Od 2016. godine projekt djeluje samostalno.
Osunčana mjesta su „performativna participativna intervencija u kojoj sudjeluju pozvani ljudi (poznanici, prijatelji) i posjetitelji parka“, kako u pozivnom mailu navodi umjetnik. Na početku performansa, u sjenovitom parku, sudionici odabiru i zauzimaju poziciju na osunčanom mjestu, na kojem stoje osvijetljeni nekoliko minuta, zatim odabiru novo, osunčano mjesto, i tako mijenjaju lokacije do kraja polusatnog performansa. U performansu je sudjelovalo stotinjak ljudi koji su izvedbom simbolično odali počast tragično stradalima za vrijeme Drugog svjetskog rata.
U navedenom tekstu Tine Barbarić na tportalu, umjetnik izjavljuje: „Izlazak iz sjenovitog mjesta u osunčano čini važan dio rada. Tu su naglašene jasno suprotstavljene kategorije svjetla i sjene koje govore o općim principima ljudske slobode. Sloboda je uvijek odabir svjetla, a taj odabir potvrđuje svatko od sudionika u performansu. Utoliko izvedba svakog od njih nije samo odavanje počasti, već i potvrda tog osobnog odabira“.
Josipa Bubaš
ZORAN PAVELIĆ rođen je 1961. u Osijeku. Od 1988. do 1991. godine osnivač je i član neformalne umjetničke grupe Močvara iz Baranje. Godine 1998. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član je umjetničkog odbora Baranjske umjetničke kolonije / BUK / 2004.- 2010. Također je član savjeta galerije Proširenih Medija od 2000. do 2007. Umjetnički je direktor i član umjetničke grupe PLEH / 2007.
Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik. U izdanju PLEH-a 2012. izašla mu je knjiga Zoran Pavelić – Politički govor je suprematizam s tekstom Ružice Šimunović, povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i urednice emisije o vizualnim umjetnostima Kretanje točke na Prvom programu Hrvatskog radija Zagreb.
Osnovna obilježja umjetnikova rada su procesualnost, umreženost i povezanost, pri čemu se često bavi položajem umjetnika i umjetničkog čina unutar širih društvenih konstrukcija.
Tendencija konceptualnog objedinjavanja pojedinih segmenata vlastitog umjetničkog rada, problematiziranje uloge umjetnika, umjetnosti i umjetničkih institucija u društveno-političkom kontekstu vremena i prostora, osnovna su obilježja stvaralaštva Zorana Pavelića.
Izvori:
Barbarić, Tina. (20.09.2017.) ‘Osunčanim mjestima’ umjetnik Zoran Pavelić odaje počast žrtvama fašizma na Dotrščini. Tportal. Dostupno na: https://www.tportal.hr/kultura/clanak/osuncanim-mjestima-umjetnik-zoran-pavelic-odaje-pocast-zrtvama-fasizma-na-dotrscini-foto-20170920
Konjukašić, Davor. (2017) Važno je izabrati svjetlo, Zoran Pavelić. Novosti
Krištofić, Bojan. (2017) Dobri duhovi Zagreba. Preuzeto sa: kulturpunkt.hr
Matarasso, François. (2019) A Restless Art, How participation won, and why it matters. First published in 2019 by Calouste Gulbenkian Foundation, UK Branch
Pašić, Jelena. (2017) Osvjetljavanje sjećanja. Preuzeto sa: vizkultura.hr
Šimpraga, Saša.(2017) Opći principi slobode, Zoran Pavelić. Preuzeto sa: h-alter.org/vijesti
Uskoković, Sandra. (2018) Anamnesis, dijalozi umjetnosti u javnom prostoru,
UPI-2M PLUS d.o.o.
Poziv na sudjelovanje, (e-mail, 09.09.2017.)
