Fond za druge je večeras dodijelio nagrade Nada Dimić i Vesna Kesić, priznanja koja odaju počast pojedincima i inicijativama koje svojim djelovanjem doprinose razvoju pravednijeg, solidarnijeg i slobodnijeg društva.
Ovogodišnji žiri u sastavu Barbara Blasin, Danka Derifaj, Sanja Despot, Snježana Pavić, Bruno Isaković i Zvonimir Dobrović odlučio je da dobitnici Nagrade Nada Dimić za 2026. godinu budu Inicijativa Putevima goranskih mirovnjaka i Marija Maruška Mileta, dok je dobitnica Nagrade Vesna Kesić za novinarstvo Slavica Lukić.
Fond za druge osnovan je 2017. godine kako bi kroz male i mikro potpore podržavao umjetničke, aktivističke i građanske inicijative koje doprinose razvoju otvorenog i demokratskog društva. Uz financijsku podršku različitim projektima, Fond svake godine dodjeljuje nagrade Nada Dimić i Vesna Kesić osobama i inicijativama čiji rad predstavlja primjer građanske hrabrosti, društvene odgovornosti i javnog djelovanja u korist zajednice.
Priznanje Inicijativi Putevima goranskih mirovnjaka dodijeljeno je za očuvanje sjećanja na ljude koji su tijekom ratnih devedesetih, usprkos nacionalnim podjelama i nasilju, birali suradnju, solidarnost i spašavanje ljudskih života. Okupljena oko istraživanja Valentine Otmačić o goranskim mirotvorcima, inicijativa posljednjih godina kroz šetnje sjećanja i javne programe vraća u kolektivno pamćenje gotovo zaboravljene primjere građanske hrabrosti i mirotvorstva. U vremenu obilježenom novim ratovima, militarizacijom i rastućim društvenim podjelama, žiri je istaknuo kako ova inicijativa predstavlja snažan podsjetnik da mir nije pasivnost nego aktivan društveni izbor koji treba njegovati i prenositi novim generacijama.
Obrazloženje žirija za dodjelu nagrade Inicijativi Putevima goranskih mirovnjaka
Povijest proučava ratove, lekcija o miru u knjigama nema. U školi ne učimo kako su se mirili već kako su se borili i tko je pobijedio. Koliko je u vremenu globalnog rata, nasilja, ubijanja, pouka o miru prijeko potrebna shvatila je Valentina Otmačić, otevši zaboravu priču o goranskim mirotvorcima. Profesorica koja vodi Centar za studije mira i konflikata u Rijeci napisala je knjigu Oaze mira u postošima rata. Istražila je i opisala primjere iz Tuzle i Gorskog kotara gdje su stanovnici uložili izvanredne napore da što manje ljudi strada.
U Gorskom kotaru zabilježila je divljenja vrijednu suradnju pripadnika hrvatske i srpske nacionalnosti koji su se udružili s jednim ciljem – spasiti živote. I u tome su i uspjeli. Devedesetih, dok je oko njih divljalo nacionalističko ludilo koje ubija, oni su surađivali dajući sve od sebe da niti jedan čovjek ne pogine. U sjećanje na njih, zajedno s Valentinom okupila se grupa ljudi u Inicijativu Putevima goranskih mirovnjaka. Od 2024. svake godine održavaju šetnju sjećanja njima u čast, podsjećajući da postoji drugi put. Put mira. U svijetu u kojem političke elite nameću militarizaciju kao imperativ, u kojem u realnom vremenu pratimo genocid, u kojem je međunarodno pravo mrtvo slovo na papiru – jedini mogući spas je put mira. U takvom svijetu Inicijative poput Putevima goranskih mirovnjaka svijetionik su u prijetećem mraku, feral koji pokazuje smjer. Hvala im. Oni nas podsjećaju da se može, da rat ima alternativu, da se mir isplati, da postoji primjer koji treba slijediti i od kojeg se ne smije odustati, o kojem treba učiti djecu jer rješenje nikada ne može i ne treba biti nasilje i rat. To su i vrijednosti žirija nagrade Nada Dimić i zato im sa zadovoljstvom uručujemo nagradu.
Obrazloženje žirija za dodjelu nagrade Mariji Maruški Mileti
Ove godine nagrada „Nada Dimić“dodijeljuje se Mariji (Maruški) Mileti aktivistici i organizatorici zagrebačkog antifašističkog marša “Ujedinjeni protiv fašizma”, koji je 30. studenog 2025. godine u Zagrebu okupio oko 10.000 prosvjednika. Marija Mileta nije bila samo formalna organizatorica zagrebačkog marša, nego je i pomogla u koordinaciji istoimenih prosvjeda u Rijeci, zadru i Puli. Okupljanja pod nazivom „Ujedinjeni protiv fašizma“bila su prvenstveno usmjerena na obranu demokratskih i ustavnih vrijednosti, kao temeljnih vrijednosti na kojima počiva suvremena ustavna demokracija Republike Hrvatske.
Povoda za ovakvo okupljanje i prosvjede u prošloj godini zaista je bilo mnogo. Točno prije godinu dana, 4. srpnja 2025., uoči koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu, ulicame u najužem centru Zagreba odzvanjale su ustaškim budnicama i pozdravima, uz neadekvatno postupanje redarstvene vlasti, koje su podigle tek poneku sporadičnu prekršajnu prijavu, više-manje zbog korištenja nedozvoljenih pirotehničkih naprava. Potom smo svjedočili uzvikivanju ustaškog pozdrava u samom zastupničkom tijelu i nositelju zakonodavne vlasti u Hrvatskoj, odnosno Saboru Republike Hrvatske, bez zakonskog sankcioniranja, ili sankcioniranja primjenom saborskog Poslovnika Hrvatskoga sabora od strane predsjedavajućeg. Uslijedili su brojni incidenti gdje su se kulturni programi raznih organizacija proglašavali „neprijateljskim“ odnosno „nedomoljubnim“ djelovanjem, uz otvorene prijetnje nasiljem, a situacija je eskalirala početkom studenog nasilnim prekidom programa „Dana srpske kulture“u Splitu, te potom u Zagrebu.
Inicijativa “Ujedinjeni protiv fašizma”, uslijedila je kao brz i adekvatan odgovor na „sveprisutno nasilje, strah, prijetnje i zabrane u hrvatskom društvu“kako navode organizatori, te je u svega mjesec dana okupila preko 30 kolektiva, udruga i inicijativa, a otvorena podrška građana bila je masovna. No, Policijska uprava zagrebačka, I. policijska postaja Zagreb pokrenula je protiv Marije Milete, organizatorice zagrebačkog marša Ujedinjeni protiv fašizma" prekršajni postupak zbog kako navode „transparenata kojima se remeti javni red i mir “. Prije dva dana, 2. srpnja, na općinskom prekršajnom sudu donijeta je oslobađajuća presuda za Mariju Miletu, a Sud je u nepravomoćnoj presudi zaključio kako nije bilo prekršaja i da policija nije dokazala optužbe koje je podnijela. Naše je stajalište da ovaj se u ovom predmetu ne radi o prekršaju, već je u osnovi riječ o pitanju koje se tiče samih temelja demokratskog poretka: slobode izražavanja, prava na javno okupljanje i prava građana da bez straha sudjeluju u javnim prosvjedima o pitanjima od općeg interesa.
Marija (Maruška) Mileta po zvanju novinarka, djeluje uspješno više od 15 godina u ekološkim I ljudskopravaškim inicijativama i organizacijama poput Zelene akcije ili kolektiva Nepokorena Palestina, vodeći se kako kaže principima „solidarnosti, pravednosti i intersekcionalnosti“. Ovom nagradom želimo joj odati priznanje za njezin dosadašnji rad i podržati njezino buduće djelovanje.
Ovime poručujemo:
Zastrašivanje neće proći.
Antifašizam nije prekršaj.
Solidarnost nije prijetnja.
Dobitnica Nagrade Vesna Kesić za novinarstvo za 2026. godinu je Slavica Lukić, jedna od najistaknutijih hrvatskih istraživačkih novinarki. Žiri je naglasio njezin dugogodišnji i ustrajni rad na razotkrivanju nepravilnosti u financiranju privatne zdravstvene ustanove Medikol, temi na kojoj radi više od petnaest godina unatoč brojnim pritiscima i sudskim postupcima. Upravo zahvaljujući njezinu profesionalnom integritetu i upornosti slučaj je ostao u fokusu javnosti te otvorio važna pitanja o upravljanju javnim novcem, odgovornosti institucija i ulozi istraživačkog novinarstva u demokratskom društvu.
Obrazloženje žirija za dodjelu nagrade Slavici Lukić
Slavica Lukić prvi je tekst o Medikolu napisala prije 15 godina. U petak je Sabor većinom glasova vladajućih odbio osnivanje istražnog povjerenstva. Iza velike kampanje Ivane Kekin i Možemo o slučaju Medikol stoji uporni, dugogodišnji rad jedne novinarke, Slavice Lukić, novinarke Jutarnjeg lista. Od 2011. Slavica Lukić piše i inzistira na priči o privatnoj klinici kojoj je fond za javno zdravstvo HZZO u skoro 20 godina isplatio 200 milijuna eura za snimanje na PET-CT uređajima. Samo ove godine platit će im više nego duplo od iznosa za koji bi se mogli kupiti svi potrebni uređaji za javne bolnice. Kakav je to dil, kome odlazi novac, zašto vladajuća većina u Saboru odbija istragu ako su uvjereni da je sve čisto?
Slavica Lukić je 2011. objavila prvi iz serije tekstova o slučaju Medikol, zbog toga bila izložena tužbama i pritiscima. Medikol ju je dva puta tužio, konačno je 2022. Ustavni sud odbacio tužbu i presudio da je trošenje javnog novca u zdravstvu tema od javnog interesa. Pobjeda! Zbog tekstova o Medikolu Slavica Lukić bila je prva novinarka osuđena 2014. za kazneno djelo sramoćenja: novinarska zajednica digla se na noge i na kraju je zakon morao biti promijenjen. Njena pobjeda, u korist svih novinara.
U teškim vremenima za novinarstvo i na svjetskoj razini, Slavica Lukić tvrdoglavo inzistira na klasičnom shvaćanju uloge novinarstva u službi javnosti, pravne države i demokratskog poretka. Posao je novinarke da bude kritična I neugodna, da propituje vlast i institucije gdje god namiriše nezakonitost i nered, i ona ga obavlja ustrajno i punim srcem. Slavica je jedan od likova po kojima se snimaju filmovi: neće odustati, ni kad je sve protiv nje. Ne odustaje ni kad se čini da vrijednosti za koje se zalaže u tekstovima – vrijednosti pravde, poštenja, javnog dobra – ne zanimaju više nikoga, a njoj mogu nanijeti samo štetu. Vesna Kesić bi bila sretna što nagrada ide Slavici Lukić.
Slavica Lukić zbog zdravstvenih razloga nije mogla prisustvovati dodjeli, a u svojoj poruci okupljenima istaknula je:
„Žao mi je što večeras nisam u mogućnosti radost dodjele ove nagrade podijeliti s Vama. Nagrade su uvijek lijep znak da, koliko god ponekad bili u kušnji da odustanemo, naš novinarski posao nije uzaludan. One su podstrek da ustrajemo i kad je najteže.
Međutim, nagrada koja nosi ime iznimne žene, Vesne Kesić – novinarke, istraživačice i aktivistkinje koja je među prvima uporno osvješćivala društvo o nejednakostima i devijacijama koje se guraju pod tepih – posebno grije srce. Velika mi je čast primiti nagradu koja nosi upravo njezino ime. Doživljavam je kao čuvanje plamena neumornog kritičkog propitivanja koji je Vesna živjela i za njega se neumorno borila.“
Nagrada Nada Dimić ustanovljena je 2017. godine u čast antifašistkinji i revolucionarki Nadi Dimić te se dodjeljuje pojedincima i kolektivima koji svojim djelovanjem promiču građansku jednakost, solidarnost i društvenu odgovornost. Nagrada Vesna Kesić nosi ime istaknute novinarke, publicistkinje i feministkinje te odaje priznanje novinarkama i novinarima koji svojim radom beskompromisno štite javni interes, propituju centre moći i brane vrijednosti demokracije, ljudskih prava i društvene pravde.
Fond za druge djeluje isključivo zahvaljujući privatnim donacijama te kroz potpore i nagrade nastavlja graditi prostor solidarnosti, građanske hrabrosti i umjetničkih sloboda u Hrvatskoj.
