Čarli Čargonja
Tito – poštujte šestoricu
Kružna ulica, Rijeka, 1999.
Akcija se sastoji od lijepljenja plakata Josipa Broza Tita i poruke “Poštujte šestoricu” u Kružnoj ulici ispred kluba Palach prije parlamentarnih izbora 1999. godine. Naime, te je godine vlast HDZ-a slabila, a nakon smrti Franje Tuđmana 2000. godine dolazi na vlast oporbena koalicija koju je predvodio SDP. Unatoč slabljenju HDZ-a, bivša Jugoslavija i njezin ustroj je u velikom dijelu javnosti još uvijek predstavljao negativni pol domoljublja i svježe izgrađenog nacionalnog identiteta. Kako u Kronotopu hrvatskog performansa navodi Suzana Marjanić, Čargonja tvrdi kako „akcija nije privukla pozornost samo medija, nego i različitih tipova i policije“. Uz brojne kontroverze koje je pokrenula akcija, pojavila su se i različita objašnjenja, poput onoga da se akcijom priziva nova Jugoslavija i federacija šest republika ili da se agitira za pobjedu koalicije sastavljene od šest stranaka. Između ostalog, Stjepan Mesić je izjavio kako građani žale za ekonomski boljim vremenima, koja simbolizira lik Josipa Broza, dok je Ivo Sanader optuživao vođu oporbe Ivicu Račana da je sve „njegovo maslo“. Istovremeno, Čargonju je nekoliko puta ispitivala policija, a prema Marjanić, priznao je da je izveo akciju tek nakon skidanja plakata. Plakat je slučajno bio zalijepljen preko kukastog križa, što je ponovo pokrenulo buru, budući da je, nakon što je skinut plakat s Titovim likom, na zidu ostao kukasti križ. Potom su studenti na podu ispred grafita nacrtali šest obrisa tijela crvenom bojom i stavili oznaku Stop policija. Tijekom noći, komunalni redari išarali su sprejem i studentski crtež i kukasti križ i nacrtali veliko oko. U intervjuu Novom listu pojasnio je motive akcije – zanimalo ga je kako jedan banalni čin, zahvaljujući moći medija, može postati “prvorazredna atrakcija”. Ubacivanjem Titova lika i simbolike koju on sa sobom donosi u javni prostor, Čargonja je izazvao niz reakcija u kojima su se izmjenjivali različiti simboli i čimbenici tadašnjeg društva, koji su upravo posredstvom medija akciju učinili svojevrsnim ideološkim bojnim poljem.
Josipa Bubaš
Damir Čagonja Čarli (1968., Rijeka)
Damir Čargonja Čarli (1968.) je umjetnik, kustos, producent i organizator na području suvremene umjetnosti i kulture, dugogodišnji „spiritus movens“ riječke nezavisne scene. Jedan je od osnivača organizacije Otvoreni krug, jedne od prvih udruga građana u Hrvatskoj. Od 1995. godine izveo je tridesetak performansa i umjetničkih akcija. Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađivao je s mnogobrojnim ekološkim grupama na brojnim projektima. Osnivač je i vlasnik tvrtke M.M.C.d.o.o.- “poduzeće u kulturi”, (1999.-2013.) te je pokretač riječkih galerija (galerije Kavana Sarajevo i galerije O.K.). Vodio je legendarni riječki klub alternativne kulture MMC Palach od 1998. do 2008. godine te K.U.N.S. – Klub umjetnika na Sušaku (2009.-2013.). Pokrenuo je mnogobrojne kulturne i umjetničke projekte poput: Goli otok – Novi hrvatski turizam (2000.- ), Festival nove umjetnosti /Festival of new art, FONA (2003.-2008.), a 2007. godine pokrenuo je projekt oživljavanja riječkih plaža kroz djelovanje četiri kluba na plažama u riječkim kvartovima Kantrida i Bivio. Godine 2016. osniva tvrtku Novi turizam d.o.o. s kojom pokreće projekt KANTRIDA FKK (Kantrida – Europski kvart kulture 2020). Već dugi niz godina podržava i suorganizira humanitarne i ekološke udruge i projekte. Dobitnik je Nagrade Grada Rijeke za izniman doprinos očuvanju identiteta grada kroz poticanje riječke nezavisne scene, suvremene umjetnosti i kulture.
Izvori
Marjanić, Suzana (2014) Kronotop hrvatskog performansa: od Travellera do danas, str. 1658-1661, 1353, Školska knjiga, Zagreb
Razgovor s umjetnikom
