Pasko Burđelez i Rodion: Zagrlit ću svog novog prijatelja (2009.)
Performance Art Festival, Osijek
2022.
Kao jedan od prvih domaćih performansa koji je kritički propitivao ujedinjenje RH u EU ističe se duo-performans Zagrlit ću svog novog prijatelja (2009.) Paska Burđeleza i Rodiona, kojem su kao moto postavili sljedeća tri određenja prijateljstva: “zadatak je političke znanosti prvenstveno poticati stvaranje prijateljstva” (Aristotel, Eudemova etika); nadalje “ja ne nadživljavam prijatelja, ja mogu, odnosno, moram da ga nadživim samo u mjeri u kojoj on već nosi moju smrt i nasljeđuje je kao posljednji preživjeli” (Jacques Derrida, Politike prijateljstva) i posljednje – “bodljikava prasad odbijaju da se pribiju jedno uz drugo kako bi se borila protiv hladnoće: ranjavaju se svojim bodljama. Primorani da se nanovo približe zbog hladnoće, završavaju tako što pronalaze, između privlačnosti i odbojnosti, prijateljstva i neprijateljstva, odgovarajući razmak” (Sigmund Freud, Grupna psihoanaliza i analiza ega, 1921) (usp. Marjanić 2014: 1075). Naime, kako su pojasnili u opisu performansa, iako su se godinama znali iz viđenja, u svibnju 2009. godine prvi put razgovaraju. Nakon nekoliko razgovora obojica osjećaju i zaključuju da je započeto novo prijateljstvo. I nadalje osobno prijateljstvo prelazi na političko pitanje: „Hrvatska i Europska unija nisu umjetnice. Godinama se znajući iz viđenja, u listopadu 2005. godine prvi put razgovaraju u formi započetih pristupnih pregovora. Nakon nekoliko razgovora obje osjećaju i zaključuju da ne znaju kada će započeti novo prijateljstvo.“ U performansu prijateljstva umjetnici se međusobno grle i jedan drugome na leđa urezuju simbole zastave Europske unije i element grba Republike Hrvatske. Rodion na Paskovim leđima urezuje dvanaest zvijezda, a on na Rodionovim leđima jedan kvadrat. Država ne može voljeti.
Suzana Marjanić
Biografija:
Pasko Burđelez (Dubrovnik, 9. rujna 1969), autor je niza videoradova i performansa. Izlagao je na međunarodnim festivalima novih medija. Po zanimanju je vrtlar, a djeluje kao multimedijalni umjetnik autodidakt formiran u okruženju dubrovačke Art radionice Lazareti. Priredio je niz samostalnih izložbi, akcija i performansa, npr. Radite manje! u javnom prostoru susjedstva Ateliera Žitnjak (Zagreb, 2019), Citiranje manifesta futurizma seoskom psu (Performance festival, Aizu Art College, Mishima, Japan, 2009), U Galeriji, Umjetnička galerija u Dubrovniku 2009., Kruh, Galerija Ghetto u Splitu 2005., Ivica i Marica, Galerija Otok, Art radionica Lazareti, u Dubrovniku 2002., Rabies Treatment (ulična akcija) u Dubrovniku 1999., Ulaz u dva (akcija), Galerija Otok, Art radionica Lazareti, otok Lokrum, Dubrovnik 1997. Sudjelovao je u nizu skupnih izložbi. Godine 2005. bio je jedan od šestorice predstavnika na 51. venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Dubrovniku.
Rodion – Stjepan Grbić (Dubrovnik, 22. srpnja 1980), od 2000. godine bavi se performansom i vizualnom umjetnošću. Od performansa Antiteatar Laboratorija (2000–2004), čiji je suosnivač i član, izdvaja: Transmisija prezentiranih S., Još-ne-komuniciranje, Os civilizacije i/ili ejakulacija mito-Objekta. Skupnim i samostalnim performansima, instalacijama, izložbama i videoradovima pripadaju: Figura apstrakcije za klavir i violinu (2005), Dijagnoza: Vrijeme (2006), Majka Čisti Glave (2007), Tijelo kao Slika (2007), Kada se stvari dodiruju zatvorenih očiju, one se čine većima nego što jesu (2008), Pravo na Neuspjeh (2009), Zagrlit ću svog novog prijatelja (s Paskom Burđelezom) (2009), Dobar tek, hitnosti! (2010), Triptih (2011), Sloboda (2012)… Trenutno živi u Zagrebu.
Izvori:
Maračić, Antun. 2008. Libertas. Suvremena dubrovačka umjetnost. Zagreb: Galerija Prsten, HDLU.
Marjanić, Suzana. 2014. Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas. Zagreb: Udruga Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga.
