Ženska mreža Hrvatske – Ženski otpor, 2019.
Tijekom prosvjeda Hod za Život, koji se održavao svake godine, grupa feministkinja u organizaciji Ženske mreže Hrvatske sjela je na asfalt na Ilici, time zapriječivši put prosvjednicima.
Ksenija Kordić – Izbrisanim putovima Volovčice, 2020.
Ksenija Kordić navodi kako je akcija hommage radničkoj i antifašističkoj povijesti Volovčice, zagrebačkog kvarta starog stotinjak godina, koji je najveći razvoj doživio nakon Drugog svjetskog rata, kao radnički kvart.
Ksenija Kordić – Raskid, 2018.
Za individualnu akciju Raskid Ksenija Kordić izrađuje objekt – drveni križ na kojemu je knjiga s ispisanim USTAV RH – kao posvetu raskidu Vatikanskih ugovora. Objekt ilustrira činjenicu o tome kako je kroz Vatikanske ugovore naša država ustvari u vazalnom položaju spram jedne vjerske institucije.
Vlatko Vincek – Titivillus, 2021.
Performans Titivillus izveden je u sklopu istoimene izložbe u zagrebačkoj galeriji Vladimir Bužančić. Na četiri galerijska postamenta postavljena su četiri kanonska teksta zapadne kulture (Platonova Država, Hegelova Filozofija povijesti, Heideggerov Bitak i vrijeme, Benjaminovi Estetički ogledi). Odabirom nekih od najznačajnijih autora zapadne misli, te njihovim bičevanjem, autor simbolički preispituje mogućnost spoznaje i istine.
Robert Franciszty – Hijeroanarhija tijela, 1998., 1999.
Robert Franciszty u performansu Hijeroanarhija tijela na jednom TV ekranu kolažira patnje životinja, a na drugom izjave Stjepana Mesića o ondašnjim hrvatskim strategijama konclogora.
Vladimir Dodig Trokut – Antimuzej, 1972.–2018.
Vladimir Dodig Trokut, likovni umjetnik i sakupljač umjetnina, djelovao je akcijama i performansima, a početkom 80-ih postaje poznat kao „prvi naš umjetnik smeća“ (Junk Art). U Zagrebu je pokušao otvoriti antimuzej industrijske arheologije, što se nije realiziralo za njegova života.
Milan Brkić, Udruga za suvremenu umjetnost Kvart – Skok, 2009.
Milan Brkić performans Skok izveo je 2009. godine na 2. izdanju festivala DOPUST u Splitu. Na zagrebačkom izdanju DOPUST-a na temu Decentralizacija (2011.), umjetnik izvodi varijantu navedenoga performativnoga anarho-skoka „na Zagreb“.
Marijan Crtalić – Mogućnosti otpora, 2007.–2020.
Kao što je Marijan Crtalić izjavio, serija radova Mogućnosti otpora predstavlja niz akcija i performansa te arhiviranja dokumenata i snimki njegovih medijskih nastupa kojima podcrtava lokalnu korupciju, putove gospodarenja novcem i financiranje vrijednosno upitnih kulturnih projekata u svom rodnom gradu Sisku.
Vice Tomasović – Kvintesencija, 2021.
U kontekstu serije izvedbenih pokora, Vice Tomasović je u Galeriji Vladimir Bužančić u Zagrebu (2021.) predstavio virtualno peto zazidavanje – Kvintesenciju, kao videoperformans koji se u prirodnoj veličini prikazuje u prostoru. Peta je Pokora videoinstalacija te kripto-umjetničko djelo.
Božidar Katić – Kupujmo hrvatsko, 2008., Ispričavam se, 2009.
U performansu Ispričavam se (2009.) Božidar Katić ispričava se 70 država, na 55 jezika, rabeći jedino frazu-performativ „Ispričavam se“. Na DOPUST-u u Splitu i na Salonu revolucije u Zagrebu izvodi performans Kupujmo hrvatsko (2008.), kojim je destruirao još jedan performativ – onaj Hrvatske gospodarske komore.
Vlado Martek – Političari ubijajte se, 1996.
Političari ubijajte se umjetnička je akcija dijeljenja istoimenog samizdata i letka Vlade Marteka 1996. godine.
Knjiga i društvo 22%, 1998.
Protestnu akciju Knjiga i društvo 22% inicirao je i organizirao Igor Grubić u suradnji s Autonomnom tvornicom kulture (Attack!).
Kulturnjaci, 2016.
Za vrijeme ministra Zlatka Hasanbegovića, grupa umjetnika pod nazivom Kulturnjaci 2016. godine izvela je nekoliko prosvjednih akcija u Zagrebu.
Siniša Labrović – Protest, 2008.
Kolektivna akcija Protest temeljena je na četrdesetoj godišnjici revolucionarnih pokreta 1968. godine.
Kristina Leko – Mlijeko 2002./2003.
Akcija dijeljenja sira i vrhnja na tržnici Dolac, koju su inicirale umjetnica Kristina Leko i nevladina organizacija BLOK, označila je početak višegodišnje inicijative za zaštitu zagrebačkih mljekarica i njihova običaja proizvodnje i prodaje sira i vrhnja kao izvornog proizvoda kontinentalne Hrvatske u trenutku otvaranja pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju.